부산대학교 도서관

Više od 200 zdravstvenih časopisa pozvalo je Ujedinjene narode, političke vođe i zdravstvene stručnjake da prepoznaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti nedjeljiva krizu s kojom se treba istodobno uhvatiti ukoštac kako bi se očuvalo zdravlje i spriječila katastrofa. Ova je opća ekološka kriza sada toliko ozbiljna da znači globalnu zdravstvenu krizu. Svijet trenutačno traži odgovore na klimatsku krizu i krizu bioraznolikosti kao da je riječ o odvojenim izazovima. To je opasna pogreška. U Dubaiju će se uskoro održati 28. Conference of the Parties (COP) o klimatskim promjenama, dok će se pak 16. COP o bioraznolikosti održati u Turskoj 2024. godine. Znanstvenoistraživačke zajednice koje prikupljaju dokaze za oba COP-a dosad, nažalost, većinom rade odvojeno, no okupile su se na radionici 2020. godine, kada su zaključile da: „Samo sagledavanjem klime i bioraznolikosti kao dijelova istoga kompleksnog sustava… može se doći do rješenja koja izbjegavaju nedostatnu prilagodbu i maksimiraju pozitivne ishode.“ Razvojem koncepta planetarnog zdravlja zdravstvena je zajednica prepoznala da se prirodni svijet sastoji od jednoga sveobuhvatnog međuovisnog sustava. Šteta nanesena jednom podsustavu može dovesti do povratne sprege koja oštećuje drugi sustav – primjerice, suše, požari, poplave i ostale posljedice rastućih globalnih temperatura uništavaju biljni svijet, štodovodi do erozije tla te smanjuje skladištenje ugljika, što pak uzrokuje još veće globalno zagrijavanje. Klimatske će promjene uskoro prestići krčenje šuma i ostale prenamjene zemljišta kao vodeći uzrok gubitka bioraznolikosti. Priroda ima zadivljujuću moć samoobnavljanja. Primjerice, iskrčeno se područje može prirodnom obnovom ponovno pretvoriti u šumu, a morski fitoplankton, koji djeluje kao prirodno skladište ugljika, stvara više od milijardu tona fotosintetizirajuće biomase svakih osam dana. Briga autohtonoga stanovništva o zemlji i moru također ima osobito važnu ulogu u obnovi i trajnoj brizi za okoliš. Obnavljanje jednog podsustava može pomoći drugomu – primjerice, obnavljanje tla može pomoći u uklanjanju velikih količina stakleničkih plinova iz atmosfere. No djelovanje koje pomaže jednom podsustavu može raditi štetu drugomu – na primjer, sađenje šuma jednom vrstom stabala može ukloniti ugljikov dioksid iz zraka, ali može naškooditi bioraznolikosti koja je ključna za zdravlje ekosustava. [ABSTRACT FROM AUTHOR]