학술논문
Može li kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka poboljšati stratifikaciju rizika u mlađih osoba s normalnim arterijskim tlakom i prehipertenzijom?
Document Type
Article
Author
Josipović, Josipa; Kruljac, Ivan; Pavlović, Draško; Altabas, Karmela; Šefer, Siniša; Morić, Bernardica Valent; Šimičević, Livija; Jelaković, Ana; Delić-Brkljačić, Diana; Jelaković, Bojan; Črne, Nataša; Katičić, Dajana; Krčmar, Tomislav; Golubić, Karlo; Jelavić, Marko Mornar; Bralić-Lang, Valerija; Kapun, Sonja
Source
Subject
Language
Croatian
ISSN
1848-543X
Abstract
Uvod: Prehipertenzija (preHTN) je neovisni čimbenik kardiovaskularnog rizika (KVR), a u više od 90 % slučaja ima pridružene i druge čimbenike KVR. Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) je bolji predskazatelj kardiovaskularnog (KV) ishoda hipertoničara (HT) i preHTN u odnosu na ordinacijske vrijednosti arterijskog tlaka.1,2 Cilj ovog istraživanja je ispitati korelaciju ordinacijskih vrijednosti arterijskog tlaka (AT) s rezultatima KMAT-a u osoba mlađe životne dobi te povezanost s određenim čimbenicima KVR (dob, spol, obiteljska opterećenost, indeks tjelesne mase (ITM), centralna pretilost, pušenje i tjelesna aktivnost). Pacijenti i metode: U istraživanje je uključeno 116 osoba, srednje dobi 34,4 ± 8,9 godina (64,1% muškaraca) koji su podijeljeni u skupine s normotenzijom (NT) (13,9 %), preHTN (51,3 %) i neliječenom novootkrivenom HT (34,8 %) prema klasifikaciji JNC-7. Isključni kriteriji su bili liječena HT, šećerna bolest, bubrežna bolest, aritmija, trudnoća, periferna aterosklerotska bolest i uzimanje nesteroidnih antireumatika. Vrijednost AT-a bila je mjerena Omron M6 automatiziranim tlakomjeračem prema smjernicama Europskog društva za hipertenziju, a potom je učinjen 24h KMAT s Mobil-O-Graph tlakomjeračem. U statističkoj analizi korišten je p-test, za sve vrijednosti p < 0,05. Rezultati: Srednje vrijednosti AT-a po skupinama su iznosile: 110/64 ± 7/4; 124/78 ± 9/6; 145/96 ±16/8 mmHg. Prosječna vrijednost ITM-a po skupinama je iznosila 25,7 ± 4,5; 26,5 ± 4,6; 30 ± 5,4 kg/m2 uz statistički značajnu razliku u skupinama preHTN i HT prema NT. Isto vrijedi i za opseg struka (89 ± 13; 94 ± 14; 101 ± 15 cm). Za ostale čimbenike KVR nije bilo statistički značajne razlike. U skupini preHTN veći je udio ispitanika s maskiranom hipertenzijom (MH) (46,3 %) u odnosu na NT (srednji AT 137/89 ± 15/10 vs. 117/74 ± 21/9 mmHg), više s dijastoličkom hipertenzijom (35 %) nego sistoličkom (25,9 %). U preHTN je veći udio noćne HT (48,1 % vs. 14,3 %) i non-dipping (NDP) statusa (20,4 % vs. 14,3 %) u odnosu na NT. U 91,4 % osobe s potvrđena je prava hipertenzija KMAT-om. Zaključak: Prehipertenzija je često stanje i u osoba mlađe odrasle dobi povezano s višestrukim faktorima KVR. KMAT poboljšava stratifikaciju rizika u preHTN dijagnosticiranjem MH i NDP statusa kao neovisnih faktora KVR koji bi na temelju ordinacijskog mjerenja arterijskog tlaka bili svrstani u kategoriju niskog rizika. [ABSTRACT FROM AUTHOR]