학술논문

Porezna politika na nezdrave ili štetne proizvode - učinkovita javnozdravstvena intervencija u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Document Type
Article
Source
Cardiologia Croatica. Nov/Dec2018, Vol. 13 Issue 11/12, p427-427. 1p.
Subject
*TOBACCO taxes
*EXCISE tax
*TOBACCO use
*ALCOHOL drinking
*GOVERNMENT revenue
*DRUG prices
*NON-communicable diseases
Language
Bosnian
ISSN
1848-543X
Abstract
Uporaba duhanskih proizvoda i štetna konzumacija alkohola dva su vodeća čimbenika rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti uključujući kardiovaskularne bolesti, rak, plućne bolesti i cirozu jetre. Osim izravnih troškova za zdravstveni sustav zbog liječenja navedenih bolesti, one mogu dovesti i do preuranjene smrtnosti radno aktivnog stanovništva te tako i do dodatnih ekonomskih troškova. Svjetska zdravstvena organizacija je na temelju znanstvenih dokaza (evidence-based) o učinkovitosti i isplativosti preventivnih zdravstvenih intervencija, izradila popis posebno učinkovitih intervencija tzv. „best buys”.1-3 Na populacijskoj razini najznačajnije su povećanje poreza na duhanske proizvode i povećanje poreza na alkohol. Uvođenje poreza smatra se učinkovitom intervencijom koja ne zahtijeva velika sredstva (low-cost), a može značajno smanjiti rizik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti. Povećanje cijene za 10% smanjuje potražnju za duhanskim proizvodima za 4-5%, a potražnju za alkoholom za 6,5%. Stoga SZO u svojim strateškim dokumentima predlaže mjere fiskalne i marketinške politike kako bi se smanjila dostupnost, a time i potražnja za duhanskim proizvodima, alkoholom te hranom i pićima s visokim sadržajem zasićenih masnoća, trans masnih kiselina, šećera i soli. Porezi su prepoznati kao isplativ zakonski alat, kojim se smanjuje potrošnja te time ne samo trenutni, nego i budući troškovi za zdravstveni sustav. Istovremeno, iako potrošnja pada, stupanj tog pada nije jednak stupnju poskupljenja te su vlade na dobitku i zbog povećanja prihoda od poreza. Povećanje poreza osobito je koristan alat za smanjenje pušenja i konzumacije alkohola kod mladih, jer im čini ove proizvode manje dostupnima. Osim smanjenja konzumacije, to dovodi i do puno manjeg broja mladih kod kojih se razvijaju ove štetne navike. Također, istraživanja su pokazala da većina nepušača, kao i značajan broj pušača, smatra dobrom mjerom povećanje poreza na duhanske proizvode, osobito ako će se dodatni prihodi koristiti za programe prevencije i poboljšanja zdravstvenog sustava. Za uspješno uvođenje poreza potrebna je međusektorska suradnja, osobito suradnja zdravstvenog i financijskog sektora, kao i učinkovito zaustavljanje lobiranja i interferiranja od strane duhanske i industrije alkohola. [ABSTRACT FROM AUTHOR]