부산대학교 도서관

Uvod: Arterijska hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini. U ovom radu analiziramo razlike u prevalenciji, svjesnosti, terapiji, i kontroli arterijske hipertenzije u svijetu i Hrvatskoj te trendove u prevalenciji povišenog arterijskog tlaka. Materijal i metode: Za potrebe ove analize pretraživana je literatura iz MEDLINE baze s epidemiološkim istraživanjima arterijske hipertenzije i studije globalnog opterećenja bolestima. Za graničnu vrijednost povišenog arterijskog tlaka uzimana je vrijednost 140/90 mmHg. Rezultati: Prema procjenama 18 % svih smrti na razini svijeta pripisivo je hipertenziji. Oko 40 % osoba starijih od 25 godina u svijetu ima povišeni arterijski tlak, što je oko milijardu ljudi, a prema procjenama taj broj bi se mogao povećati na 1,5 milijardu do 2025. godine. Razvijene zemlje uglavnom bilježe nižu prevalenciju, a slabije razvijene zemlje višu prevalenciju hipertenzije1 . Gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni arterijski tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne liječe se2. Prema studiji globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik rizika, odgovorna za oko 7 % DALYs- prilagođenih godina života s dizabilitetom te oko 9,4 milijuna smrti, dok je 1990. godine hipertenzija bila na 4. mjestu kao čimbenik rizika globalnog opterećenja bolestima3. Dobno standardizirana stopa hipertenzije opada zadnjih tridesetak godina na globalnoj razini, smanjujući se za 1 mmHg po jednom desetljeću od 1980. do 2008. Međutim, broj osoba s hipertenzijom se povećao s 605 na 978 milijuna, zbog starenja i porasta populacije1 . Postoje značajne geografske razlike u opterećenju hipertenzijom, a oko 80 % opterećenja pripisivo hipertenziji je u zemljama niskog i srednje visokog dohotka4. Istraživanjima provedenim u Hrvatskoj 2003. godine hipertenzija je zabilježena u 45,6 % muškaraca i 43 % žena odrasle dobi, a svega 58,6 % osoba s hipertenzijom bilo je svjesno svoje bolesti, od njih se liječilo 48,4 %, a samo 14,8 % njih imalo je kontrolirani tlak. U studiji EH-UH provedenoj 2005. godine prevalencija je iznosila 37,5 %, a što je u razini prevalencije nekih zapadnoeuropskih zemalja. Godine 2014./2015. u Hrvatskoj je provedena EHIS anketa (European Health Interview Survey)5, u kojoj je prema izjavama samih ispitanika 26,8 % žena i 22,3 % muškaraca u proteklih 12 mjeseci imalo povišeni arterijski tlak. Zaključak: Arterijska hipertenzija predstavlja vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini i u Hrvatskoj, zbog visoke prevalencije, nedovoljne svjesnosti, terapije i kontrole, bez obzira na dostupna znanja o mogućnosti prevencije i liječenja. Stoga je neophodno provoditi mjere primarne prevencije na populacijskoj razini, koje uključuju odgovarajuću javnozdravstvenu legislativu i strategiju te edukaciju stanovništva. [ABSTRACT FROM AUTHOR]