학술논문
Dijagnostička vrijednost 24-satnog kontinuiranog mjerenja arterijskoga tlaka u ordinaciji liječnika obiteljske medicine.
Document Type
Article
Author
Source
Subject
Language
Croatian
ISSN
1848-543X
Abstract
Uvod: Arterijska je hipertenzija vodeći javnozdravstveni problem te čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Većinu bolesnika koji boluju od arterijske hipertenzije prate liječnici obiteljske medicine koji posjeduju potrebna znanja i vještine potrebne za dijagnosticiranje i liječenje te bolesti. U tome im uvelike pomaže 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka (KMAT) koji ima veću dijagnostičku vrijednost u postavljanju dijagnoze arterijske hipertenzije od ambulantnog mjerenja vrijednosti arterijskoga tlaka (AT), a primjenjuje se i za praćenje kontrole bolesti te donošenje odluke pri odabiru terapije. Ovim radom željeli smo procijeniti korist uporabe 24-satnog KMAT-a u ordinaciji liječnika obiteljske medicine za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije te praćenje bolesnika s već postavljenom dijagnozom. Bolesnici i metode: U presječnu studiju uključili smo 52 pacijenta u razdoblju od 4 mjeseca. Vrijednosti AT-a izmjerene 24-satnim KMAT-om usporedili smo s vrijednostima inicijalno izmjerenima u ordinaciji na dan pregleda. Razlika u postotku nekontrolirane hipertenzije dijagnosticirane ambulantnim mjerenjem AT-a, odnosno 24-satnim KMAT-om, testirana je primjenom χ2 testom. Povezanost vrijednosti AT-a izmjerenih u ordinaciji i KMAT-om testirana je Spearmanovim koeficijentom korelacije. Rezultati: Istraživanje je obuhvatilo 18 muškaraca i 34 žene. Prosječna životna dob ispitanika bila je 56,06 godina. Prosječan 24-satni sistolički tlak bio je 156,13 mmHg, a dijastolički 89,81 mmHg. Prosječne vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog AT-a izmjerenog u ordinaciji bile su 141,98 mmHg i 84,52 mmHg. Nekontroliranu vrijednosti sistoličkoga tlaka dokazanu KMAT-om imalo je 47/52, a dijastoličkoga tlaka 36/52 pacijenata. Nekontrolirane vrijednosti sistoličkoga tlaka izmjerenog u ordinaciji registrirane su u 29/52, a dijastoličkog u 9/52 pacijenta. Zaključak: Dobiveni rezultati mjerenja pokazali su da postoji pozitivna korelacija između vrijednosti arterijskih tlakova izmjerenih u ordinaciji i 24-satnim KMAT-om. Primjena KMAT-a pridonosi p ravilnijem postavljanju dijagnoze arterijske hipertenzije te boljoj kontroli vrijednosti AT-a. [ABSTRACT FROM AUTHOR]